Zaklada dr.sc. Jadranko Crnić

Dežmanova 10, Zagreb

tel: 00385 (1) 2357 501

fax: 00385 (1) 2357 601

info@zakladajadrankocrnic.hr

Akademik Lujo Margetić - bard hrvatske pravne povijesti


Duboki naklon prijatelju. I… ponos širi krila što čovjek nam dopusti prijateljem ga zvati, negdje se iz njedara penje ka grlu, da riječju ispliva, ne umom oblikovanom već srcem i dušom, ona jednostavna ljudska riječ hvala...
             
                        (Vlasta Juretić i Stanislav Lukanić u ime Čakavske katedre Grobnika)

Akademik Lujo Margetić rodio se 18. listopada 1920. u Donjoj Stubici. Otac Tito podrijetlom je sa Grobnišćine, a majka Zora Turina iz Bakarca.  Pohađao je Prvu klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Pravni fakultet u Zagrebu upisao je 1939., a nakon ratnog vihora i sudjelovanja u narodno-oslobodilačkom pokretu u Primorju diplomirao je 1945., te ubrzo potom i doktorirao 1946. godine.

Život ga je vodio dalje od njegove životne ljubavi – pravnopovijesne znanosti. Radio je u Ministarstvu industrije NR Hrvatske u Zagrebu, a 1948. seli u Rijeku gdje radi u Općini Rijeka, Elektroprimorju i drugdje uspješno se baveći pravnom praksom.

No ljubav prema znanosti je jača i 1962. objavljuje prvi znanstveni rad Pravo u Hesiodovu epu Erga hai hemerai u uglednom skopskom časopisu Živa antika, potom u  Zborniku Pravnog fakulteta u Zagrebu. Slijede radovi objavljeni u inozemstvu, prvi u Revue internationale des Droits de l'Antiquite u Bruxellesu 1965. Do početka 70-tih godina XX. stoljeća postao je poznato i priznato ime u znanstvenim krugovima. Stvarao je do zadnjih trenutaka svog života, posljednji rad (prikaz knjige) dostavio je 2. svibnja 2010. godine.

70.- ih godina prošlog stoljeća u potpunosti se posvećuje znanstvenom radu. U zvanje docenta izabran 1975. kada počinje raditi kao honorarni nastavnik, a 1. rujna 1976. zapošljava se na Pravnom fakultetu u Rijeci gdje je početno bio nositelj kolegija Rimsko pravo, a od 1983. i Opće povijesti prava i države, te Povijesti hrvatskog prava i države (u to doba Povijest države i prava Jugoslavije) do odlaska u mirovinu 30. rujna 1989. godine.

Temeljem dotadašnjeg rada iznimno brzo napreduje pa je već 1976. godine izabran u zvanje izvanrednog profesora, 1981. u zvanje redovitog profesora. Od 1985. je izvanredni član JAZU, a od 1991. godine redoviti član HAZU. Godine 1995. dodijeljen mu je prvi počasni doktorat Sveučilišta u Rijeci (zajedno s akademikom Milanom Mogušem), a 1996. postao je i professor emeritus Sveučilišta u Rijeci.

Akademik Margetić gostovao je na uglednim inozemnim fakultetima i znanstvenim ustanovama u Europi i SAD (npr. L'Aquila, Beč, Sorbonna, Trst, Washington). Nije zapostavljao izlaganja i na području Hrvatskog primorja, tako je bio redovit gost na znanstvenim skupovima na Grobniku, Novome, Mošćenicama, Rijeci, Puli, Senju, Krku i dr.
Objavio je 50-tak knjiga i preko 400 znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu. Niz knjiga započeo je sa radom O nekim novim rezultatima proučavanja Vinodolskog zakona, izdanoj 1978. godine, kao i prvim udžbenikom Rimsko pravo objavljenim 1980. u koautorstvu sa prof. dr. sc. Milom Borasom. Udžbenik Opća povijest države i prava objavio je 1983. godine, a skripta iz tadašnje „nacionalne“ povijesti 1984. Prva objavljena knjiga kao suizdanje u inozemstvu, u Italiji, Histrica et Adriatica 1983. godine pobudila je široki interes tamošnjih znanstvenika.

Znanstveni doprinos akademika Margetića je iznimno širok, gotovo nemjerljiv. Temelji se na proučavanju vrela, što je za njega bila bit ozbiljnog znanstvenog rada. Njegovi radovi pokrivaju ogromno vremensko razdoblje i prostor. Divljenja su vrijedni doprinosi proučavanju starogrčke, rimske, kasnoantičke i ranosrednjovjekovne, kao i hrvatske, slavenske, mletačke, bizantske, langobardske, ugarske povijesti i pravne povijesti.

U okvirima hrvatske pravne povijesti teško se može nadmašiti opus koji minuciozno istražuje hrvatsko srednjovjekovno statutarno pravo pri čemu se ističu proučavanje i prijevodi Vinodolskog zakona iz 1288., Senjskog i Krčkog (Vrbničkog) statuta iz 1388., Zakona Trsatskog, grobničkih urbara te opsežne monografije o pojedinim granama srednjovjekovnog prava (stvarno, obvezno, obiteljsko i nasljedno pravo).
Akademik Margetić bio je omiljen među svojim kolegama znanstvenicima, uvijek spreman na raspravu, ali korektnu, uvažavajući mišljenja i dignitet, kako znanstvenih kolega, tako i studenata te svakog pojedinca.

Voljen je i poštovan od strane brojnih generacija studenata na Pravnom fakultetu, koji su od njega mogli steći ne samo saznanja iz temeljnih pravnopovijesnih predmeta, već u odgojnoj komponenti učiti o humanizmu, ljudskosti kao osnovi rada pravnika i standardima uzornog i savjesnog ponašanja čovjeka kao dijela zajednice.
Akademik Lujo Margetić, bard hrvatske pravne povijesti umro je  17. svibnja 2010. godine u svojoj Rijeci, ostavivši hrvatskim pravnicima, svom primorskom zavičaju i svojoj domovini  bogato i iznimno vrijedno pravno naslijeđe.
 
                                                               Priredio: prof. dr. sc. Željko Bartulović